Etnos serbski

Arhiv Srpske Akadamije Nauka i Umetnosti u Beogradu. Kulturno-Istorijska Zbirka: syg. 1941, 1942, 1943, 1948, 1950, 1957.

Arhiv Srpske Akadamije Nauka i Umetnosti u Sremskim Karlovcima. Metropoliljsko-Patrijaršijski fond A: syg. 1739/570, 1739/570, 1739/610.

Arhiv Srpske Akadamije Nauka i Umetnosti u Sremskim Karlovcima. Metropoliljsko-Patrijaršijski fond B: syg. 1737/63, 1737/64, 1737/98, 1737/100, 1737/106, 1739/35, 1739/657, 1740/211, 1741/63, 1741/74, 1741/75, 1741/80, 1741/88.

Biblioteka Srpske Patrijaršije u Beogradu. Rukopisna Knjiga: syg. P 110, fol. 1b, 2a, 2b, 3a, 4a.

Biblioteka Srpske Patrijaršije u Beogradu. Rukopisna Knjiga: syg.R 186.

Kriegsarhiv Wien. Alte Feld Akten: syg. 1737/9/81 i 1737/9/114, 1737/10/43; 1737/10/43a, 1737/13/217, 1740/16/112.

Kriegsarhiv Wien. Protocol Expeditorum: Bd. 541, fol. 1268–1269.

Kriegsarhiv Wien. Protocol Registratur: Bd. 744, fol. 706.

Muzej Srpske Pravoslavne Crkve u Beogradu. Ostavina Radoslava Grujića: syg. 145, A/882, A/927, A/957.

Univerzitetska Biblioteka u Beogradu. Arhivska Zbirka Odeljenja Retkosti: syg. 2487.

Arhiv za istoriju Karlovačke mitropolije, vol. I, Sremski Karlovci 1911.

Arhiv Srpske Pravoslavne Karlovačke Mitropolije, vol. I–IV (1911–1923).

Avtobiografija Partenija Pavlovića episkopa posvećenja, „Srpski Sion”, vol. XV (1905), s. 14–15, 17–19, 396–399, 430–432, 493–495, 526–528, 553–556.

Barinyay I., Palatini regni Hungariae, Tyrnaviae 1753.

Boka Kotorska. Ćirilski spomenici 17., 18. i 19. v. (Acta Serbica). Mješovita građa (1608–1917), ed. G. Komar, Herceg Novi 2009.

Bosnavi Ö., History of the war in Bosnia during the years 1737–8 and 9, trans. C. Fraser, London 1830.

Cvijetić B., Zapisi u crkvi sv. Nikole u Nikoljcu kod Bjelog Polja, „Zbornik za Istoriju Južne Srbije i Susednih Oblasti”, vol. I (1936), s. 227, 238, 244–245.

Engel F., Opis Kraljevine Slavonije i Vojvodstva Srema, tłum. V. Stojić, Novi Sad 2003.

Engelbrecht M., Theatre de la Milice Etrangere, Beograd 2014.

Ferman sultana Mahmuda, sina sultana Mustafe-hana, srbskom patrijarhu Arseniju od godine turske 1143, a posle Hrista 1731, „Glasnik Društva Srpske Slovenosti”, vol. XI (1859), s. 181–186.

Forišković A., Jedan dokument o Srbiji iz vremena austrijske okupacije (1718–1739), „Godišnjak Grada Beograda”, vol. XV (1968), s. 301–311.

Građa za istoriju Beograda od 1711–1739 god., ed. D. Popović, „Spomenik SKA”, vol. LXXVIII (1935), s. 59–76.

Grujić R., Pisma pećkih patriajaraha iz drugog i trećeg decenija XVIII-tog v., „Spomenik SKA”, vol. LI (1913), s. 112.

Horváth M., Statistica regni Hungariae et partiam eidem adnexarum, Posonii 1802.

Inskrypcje na srebrnej sukience. Antologia serbskiej poezji XVIII i XIX w. w przekładzie Marii Dąbrowskiej-Partyki, ed. D. Gil, C. Juda, M. Czerwiński, Kraków 2007, s. 11–13.

Istorija Srba u XVIII v. prema odabranim istorijskim izvorima, ed. V. Marijan, Beograd 2005.

Izvori o Srbima u Ugarskoj s kraja XVII i početkom XVIII v., ed. S. Gavrilović, vol. III, Beograd 2003.

Jugoslovenske zemlje pod turskom vlašću (do kraja XVIII v.). Izabrani izvori, ed. B. Đurđev, M. Vasić, Istočno Sarajevo 2005.

Memoirs of the life of the late right honourable John Lindesay: Earl of Craufurd and Lindesay, lord Lindesay Of Glenesk, and Lord Lindesay of the Byers, ed. R. Rolt, London 1753.

Moser J.J., Der belgradische Friedens-Schluss zwischen Ihro Römisch-Kayserl Majestät und der Ottomannischen Pforte, Jena 1740.

Mošin V., Traljić S., Ćirilske isprave i pisma u Arhivu Jugoslavenske akademije, „Starine JAZU”, vol. XLVI (1956), s. 141.

Od Račana do Sterije. Srpska književnost XVIII v. (barok, prosvećenost, klasicizam, predromantizam). Hrestomatija, ed. N. Savković, Novi Sad 2008.

Piščević S., Memoari, Beograd 1963.

Podaci o Srbiji u protokolima Dvorskog ratnog saveta u Beču (1717–1740), ed. M. Mitrović, „Spomenik. Odeljenje Istorijskih Nauka”, vol. CXXX (1988).

Rakoczy II F., Pamiętniki. Wyznania, Warszawa 1988.

Recueil d’actes internationaux de l’Empire Ottoman, ed. G. Noradounghian, vol. I, Paris 1897, s. 243–253.

Ruvarac D., Korespondencija patrijarha Arsenija Jovanovića (Šakabente) iz Beča od 7. februara do 5 maja 1741. godine, „Srpski Sion”, vol. XVII (1907), s. 342–346, 362–365, 393–396, 409–411.

Schmettau von S., Mémoires secrets de la guerre d`Hongrie durant les campagnes de 1737, 1738 et 1739, Francfort 1786.

Srpska Stematografia: Beč 1741, ed. D. Davidov, Novi Sad 2011.

Srpske privilegije od 1690 do 1792, ed. M. Kostić, J. Radonić, Beograd 1950.

Stari srpski zapisi i natpisi, ed. Lj. Stojanović, vol. I, Beograd 1982 (reprint).

Stari srpski zapisi i natpisi, ed. Lj. Stojanović, vol. II, Beograd 1983 (reprint).

Stari srpski zapisi i natpisi, ed. Lj. Stojanović, vol. III, Beograd 1984 (reprint).

Stari srpski zapisi i natpisi, ed. Lj. Stojanović, vol. IV, Beograd 1986 (reprint).

Stari srpski zapisi i natpisi, ed. Lj. Stojanović, vol. V, Beograd 1987 (reprint).

Stari srpski zapisi i natpisi, ed. Lj. Stojanović, vol. VI, Beograd 1988 (reprint).

Turski dokumenti manastira Sv. Trojice kod Plevlja, ed. F. Bajraktarević, „Spomenik Srpske Kraljevske Akademije”, vol. LXXIX (1935), s. 1–85.

Turski dokumenti za istoriju Srpske pravoslavne crkve. Fond Gliše Elezovića, ed. Lj. Čolić, Priština 1996.

Vuksan D., Zapisi i natpisi, „Zbornik za Istoriju Južne Srbije i Susednih Oblasti”, vol. I (1936), s. 300.

Znamenita dokumenta za istoriju srpskog naroda 1538–1918, ed. V. Gavrilović, D. Mikavica, G. Vasin, Novi Sad 2007.

Abramović V., Samardžić N., Švajcar u Beogradu: Nikola Doksat de Morez, [in:] Stranci u Beogradu, Beograd 2013, s. 41–50.

Aksan V., Ottoman Wars (1700–1870). An Empire Besieged, New York 2007.

Anderson M., The War of the Austrian Succession (1740–1748), London–New York 1995.

Andonovski H., Makedonija i Vojvodina. O nikim međusobnim vezama u prošlosti, „Zbornik Matice Srpske za Društvene Nauke”, vol. XXIII (1953), s. 6.

Andrijašević Ž., Rastoder Š., Istorija Crne Gore od najstarijih vremena do 2003, Podgorica 2006.

Anisimov Ie., Rossija biez Pëtra, Sankt-Peterburg 1994.

Atlas historyczny – szkoła średnia do 1815 r., ed. J. Tazbirowa, Warszawa 2001.

Atlas historyczny świata, ed. J. Wolski, Warszawa–Wrocław 1998.

Atlas. Vsesvìtnâ ìstorìâ. Novij čas (XV–XVIII st.), Kiïv 2008.

Azbučnik Srpske pravoslavne crkve po Radoslavu Grujiću, ed. S. Mileusnić, Beograd 1993.

Baiov A., Russkaja armija v carstvovaniie impieratricy Anny Ioannovny. Vojna Rossii s Turciej v 1736–1735. Piervyje tri goda vojny, S. Peterburg 1906.

Bajraktarević F., Turski dokumenti manastira Sv. Trojice kod Pljevalja, „Spomenik SKA”, vol. LXXIX (1935), s. 50–51.

„Balcanica Posnaniensia. Acta et studia”, vol. XIII (2004).

Bazylow L., Historia Rosji, vol. I, Warszawa 1985.

Bérenger J., Histoire de l’Empire des Habsbourg (1273–1918), s.l. 1991.

Black J., Europa XVIII w. 1700–1789, trans. J. Mikos, Warszawa 1997.

Bogdanović D., Istorija stare srpske književnosti, Beograd 1980.

Bogdanović M., Popović D., Građa za istoriju Beograda od 1717 do 1739, vol. I, Beograd 1958.

Browning R., The War of the Austrian Succession, New York 1993.

Bukwalt M., Obraz Rosji w Wędrówkach Miloša Crnjanskiego, [in:] Ziemia w literaturze i myśli filozoficznej Słowian, ed. D. Ambroziak, W. Laszczak, Opole 2008, s. 129–136.

Burszta W., Podmiotowa rekonstrukcja nacjonalizmu, „Filo-Sofija”, vol. XII/1 (2011), s. 311–328.

Čakić S., Velika Seoba Srba i Patrijarh Arsenije III Crnojević, Novi Sad 1994.

Cerović E., Nepoznata narodna epska pesma i narodno predanje o učešću Brđana i Arbanasa u ustanku 1737. godine, „Glasnik Etnografskog Instituta SANU”, vol. XXI (1973), s. 193–205.

Cerović E., Nepoznata narodna pesma u ustanku Sedmoro Brda i Arbanasa 1737. godine, [in:] Rad XIV kongresa Saveza folklorista Jugoslavije u Prizrenu 1967, ed. D. Nedeljković, Beograd 1974, s. 24–29.

Ciesielski T., Kongres niemirowski w 1737 r., [in:] Polacy w dziejach Europy Środkowej i Rosji, ed. J. Rzońca, Opole 2004, s. 39–72.

Clarke M., Laslett P., Houseful and household in an eighteenth-century Balkan city. A tabular analysis of the listing of the Serbian sector of Belgrade in 1733–4, [in:] Household and family in the past time. Comparative studies in the size and structure of the domestic group over the last three centuries in England, France, Serbia, Japan and colonial North America, with further materials from Western Europe, ed. P. Laslett, R. Wall, Cambridge 1972, s. 375–400.

Clogg R., Historia Grecji nowożytnej, trans. W. Gałąska, Warszawa 2006.

Coxe W., History of the House of Austria, vol. III, London 1893.

Czamańska I., Dylematy kulturowe Europy Południowo-Wschodniej, „Prace Komisji Środkowoeuropejskiej PAU”, vol. XIX (2011).

Dabić V., Prepiska Srba u Habzburškoj monarhiji (16.–18. v.), [in:] Pismo. Zbornik radova, ed. R. Ljušić, Beograd 2001, s. 39–70.

Dabić V., The Habsburg–Ottoman War of 1716–1718 and Demographic Changes in War-Afflicted Territories, [in:] The Peace of Possarowitz 1718, London 2011, s. 191–201.

Dabić V., Vojna krajina. Karlovački generalat (1530–1746), Beograd 2000.

David Z., Kann R., The peoples of Eastern Habsburg Lands (1526–1918), Seattle 1984.

Davidov D., Srpska grafika XVIII v., Beograd 2006.

Davidov D., Srpske privilegije carskog doma habzburškog, Novi Sad 1994.

Davidov D., Studije o srpskoj umetnosti XVIII v., Beograd 2004.

Dostojan I., Karasiev A., Pravoslavnaja cerkov’ i skladyvanie sierbskoj nacii, [in:] Rol’ rieligii v formirovanii južnoslavjanskih nacij, ed. I. Čurkina, Moskva 1999, s. 150.

Đere Z., Kasat A., Pal T., Rokai P., Istorija Mađara, Beograd 2002.

Encyclopedia of the Ottoman Empire, ed. G. Agoston, G. Masters, New York 2009.

Fejtő F., Józef II. Habsburg rewolucjonista, trans. A. Kołodziej, Warszawa 1993.

Felczak W., Wasilewski T., Historia Jugosławii, Wrocław 1985.

Forišković A., Politički, pravni i društveni odnosi kod Srba u Habsburškoj Monarhiji, [in:] Istorija srpskog naroda, ed. R. Samardžić, vol. IV/1, Beograd 1986, s. 233–305.

Frančić V., Słownik serbsko-chorwacko-polski, vol. I–II, Warszawa 1987.

Garde P., Le discours balkanique. Des mots et des hommes, Paris 2004.

Gat A., Yacobson A., Nation The Long History and Deep Roots of Political Ethnicity and Nationalism, Cambridge 2013.

Gavrilović N., Školstvo kod Srba i Habsburškoj Monarhiji, [in:] Istorija srpskog naroda. Srbi u XVIII v., vol. IV–2, Beograd 1994, s. 350–362.

Gavrilović S., Četiri dokumenta iz 1741. o migrantima iz Srbije u Austrijsku monarhiju, „Zbornik Matice Srpske za Istoriju”, vol. LXIX–LXX (2004), s. 256.

Gavrilović S., O naseljavanju srpske milicije i Klimenata u Sremu 1732–1742, „Istorijski Časopis”, vol. IX–X (1960), s. 254–256.

Gavrilović S., O Srbima Habzburške monarhije, Beograd 2010.

Gavrilović S., Prilog istoriji trgovine i migracije Balkan–Podunavlje XVIII i XIX stoleća, Beograd 1969.

Gavrilović S., Raškovici – starovlaški knezovi i ćesarski oficiri, „Spomenik SANU”, vol. CXXX (2004), s. 43–46.

Gavrilović S., Srbi u austro-turskom ratu 1716–1718, „Godišnjak Muzeja Grada Novog Sada”, vol. II (2006), s. 83–87.

Gavrilović S., Srem od kraja XVII. do sredine XVIII. v., Novi Sad 1979.

Gavrilović S., Srpski nacionalni program patrijarha Arsenija IV Jovanovića Šakabente iz 1736–37. godine., „Zbornik Matice Srpske za Istoriju”, vol. XLIV (1991), s. 39–48.

Gavrilović S., Studije iz privredne i društvene istorije Vojvodine i Slavonije od kraja XVII do sredine XIX v., Novi Sad 2009.

Gavrilović V., Diplomatički spisi kod Srba u Habzburškoj monarhiji i Karlovačkoj mitropolitiji od kraja XVII do sredine XIX v., Veternik 2001.

Gavrilović V., Dve okružnice temišvarsko-lipovskog mitropolita Georgija Popovića iz 1745–1746. godine, „Temišvarski Zbornik”, vol. II (2000), s. 181–189.

Gibas-Krzak D., Serbsko-albański konflikt o Kosowo w XX w. Uwarunkowania – przebieg – konsekwencje, Toruń 2009.

Gil D., Prawosławie, historia, naród. Miejsce kultury duchowej w serbskiej tradycji i współczesności, Kraków 2005.

Gil D., Serbscy etnarchowie jako kodyfikatorzy tradycji kulturowej, [in:] U spomen na Borivoja Marinkovića. Zbornik Filozofskog Fakulteta, ed. N. Grdinić, S. Tomin, N. Varnica, Novi Sad 2014, s. 132–139.

Gil D., Serbska hymnografia narodowa, Kraków 1995.

Goffman D., The Ottoman Empire and Early Modern Europe, Cambridge 2002.

Góralski Z., Maria Teresa, Wrocław 1995.

Grbić M., Karlovačko vladičanstvo (prva, druga i treća knjiga), 1990.

Grickat I., O prevodima Leopoldovih privilegija, „Južnoslovenski Filolog”, vol. XLVII (1991), s. 45–64.

Grujić M., Velika Seoba patrijarha Arsenija III Crnojevića iz južne Srbije u Vojevodinu pre dvestapedeset godina, Skoplje 1940.

Grujić R., Apologija srpskoga narodna u Hrvatskoj i Slavoniji, Beograd 1989 [=1909].

Grujić R., Borbe s Turcima u Banatu 1738 i 1739, „Glasnik Istoriskog Društva u Novom Sadu”, vol. III (1930), s. 106–109.

Grujić R., Pećki antipatrijarh Timotej 1718. god., „Glasnik Skopskog Naučnog Društva”, vol. XIII (1934), s. 210–213.

Grujić R., Pećki patrijarsi i karlovački mitropoliti u XVIII v., „Glasnik Istorijskog Društva u Novom Sadu”, vol. IV (1931), s. 29–32.

Grujić R., Pećki patrijarsi i karlovački mitropoliti u XVIII v., „Glasnik Istorijskog Društva u Novom Sadu”, vol. III (1930), s. 13–34, 224–240.

Grujić R., Prilozi za istoriju Srbije u doba austrijske okupacije (1718–1739), „Spomenik SKA”, vol. LII (1914), s. 107–108.

Grujić R., Srpska pravoslavna crkva, Beograd 1921.

Grujić R., Srpske škole (od 1718–1739 g.), Beograd 1908.

Hadži-Vasiljević J., Tevteri niške mitropolije (1727–1737), „Zbornik za Istoriju Južne Srbije i Susednih Oblasti”, vol. XLVI (1936), s. 35–77.

Hauziński J., Absolutyzm orientalny, [in:] Europa i świat w epoce oświeconego absolutyzmu, ed. J. Staszewski, Warszawa 1991, s. 197–205.

Hollins D., Austrian Frontier Troops 1740–1798, Oxford 2005.

Inalcik H., Quataert D., Dzieje gospodarcze i społeczne Imperium Osmańskiego, Kraków 2008.

Istorija Osmanskog carstva, ed. R. Mantran, trans. E. Miljkocić-Bojanić, Beograd 2002.

Istorija Srpskog naroda. Srbi u XVIII v., ed. R. Veselinović et al., vol. IV–2, Beograd 1994.

Istorijski atlas, ed. M. Blagojević, Beograd 2014.

Ivanić S., Borba protiv kuge u Srbiji za vreme austrijske vladavine (1717–1740), [in:] Prilozi za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije i Balkanskog poluostrova, vol. V, Beograd 1937, s. 17–42.

Jakšić M., O Arseniju IV Jovanoviću Šakabenti. Lekcije iz istorije Karlovačke mitropolije po archivskim izvorima, Sremski Karlovci 1899.

Jaques T., Dictionary of Battles and Sieges. A Guide to 8 500 Battles from Antiquity through the Twenty-first Century, vol. I, London 2007.

Jelavich B., Historia Bałkanów. Wiek XVIII i XIX, trans. K. Salwa, J. Polak, Kraków 2005.

Jovanović M., Jezik i društvena istorija. Društvenoistorijski okviri polemike o srpskom književnom jeziku, Beograd 2002.

Judah T., The Serbs. History, myth and the destruction of Yugoslavia, London 1997.

Kašić D., Srpska crkva pod Turcima, [in:] Srpska Pravoslavna Crkva (1219–1269). Spomenica o 750-godišnjici autokefalnosti, ed. R. Veselinović, Beograd 1969, s. 158–159.

Katalog novca Osmanske imperije sakupljenog na području SFR Jugoslavije, ed. D. Tesla-Zarić, S. Stojković, Beograd 1974.

Katić T., Obširni popis prizrenskog sandžaka iz 1571. godine, Beograd 2010.

Kazer K., Porodica i srodstvo na Balkanu. Analiza jedne kulture koja nestaje, Beograd 2002.

Kematmuller H., Friedrich Heinrich Reichsgraf von Seckendorff-Gudennt, Leipzig 1891.

Kočubinskij A., Graf Andriej Ivanovič Osterman i razděl Turcii. Iz istorii vostočnago voprosa. Vojna piati lět (1735–1739), Odiessa 1899.

Kołodziejczyk D., Zaproszenie do osmanistyki. Typologia i charakterystyka źródeł muzułmańskich sąsiadów dawnej Rzeczypospolitej: Imperium Osmańskiego i Chanatu Krymskiego, Warszawa 2013.

Konopczyński W., Polska a Turcja 1683–1792, Kraków–Warszawa 2013.

Koselleck R., Semantyka historyczna, trans. W. Kunicki, Poznań 2001.

Kosovo i Metohija u srpskoj istoriji, ed. R. Samardžić et al., Beograd 1989.

Kostić M., Prilog za istoriju emigracionog pokreta iz Stare Srbije godine 1737, „Južna Srbija”, vol. XLVI–XLVII (1924), s. 970–972.

Kostić M., Staniša Marković – Mlatišuma oberkapetan Kragujevački (1664–1741), „Glasnik Skopskog Naučnog Društva”, vol. XIX (1938), s. 187.

Kostić M., Ustanak Srba i Arbanasa u Staroj Srbiji protiv Turaka 1737–1739 i seoba u Ugarsku, „Glasnik Skopskog Naučnog Društva”, vol. VII–VIII (1930), s. 203–235.

Kostić V., Britanija i Srbija: kontakti, veze i odnosi (1700–1860), Beograd 2014.

Kostjašov Ju., Rossijskij poslannik v Vienie Ljudvik Lančinskij (1721–1751 gg.), [in:] Probliemy istorii mieždunarodnyh otnošienij v novoie vriemja, ed. Ju. Ivonin, Smoliensk 2002, s. 150–159.

Kostjašov Ju., Serby v Avstrijskoj monarhii v XVIII v., Kaliningrad 1997.

Kozłowska M., Słownik turecko-polski (Türkçe-Lehçe sözlük), Warszawa 2009.

Középiskolai Történelmi atlasz, Budapest 2014.

Krężel P., Analiza językoznawcza przywilejów Leopolda I z 1690 r., [in:] Die Welt der Slaven. Sammelbände/Sborniki, vol. XLVI (2012), s. 143–147.

Krężel P., Bezpośrednie przyczyny Wielkiego Exodus`u Serbów z 1690 r., [in:] Pamiętnik XVIII Ogólnopolskiego Historyków Studentów w Szczecinie, ed. M. Ogiewa, Szczecin 2011, s. 135–145.

Krężel P., Rola i udział Serbów w powstaniu Franciszka II Rakoczego, [in:] Vade Nobiscum, vol. IV, Łódź 2010, s. 111–119.

„Kwartalnik Historyczny” – tablica transliteracji słowiańskich alfabetów cyrylickich.

Kwoka T., Dzieje słownictwa z zakresu stosunków społecznych w Serbii i Czarnogórze. Tom I. Ród i społeczeństwo, Kraków 2012.

Kwoka T., Dzieje słownictwa z zakresu stosunków społecznych w Serbii i Czarnogórze. Tom II. Państwo i administracja, Kraków 2013.

Kwoka T., Dzieje słownictwa z zakresu stosunków społecznych w Serbii i Czarnogórze. Tom III. Wojsko, kościół, świadczenia i własność, Kraków 2015.

Langer J., Nord-Albaniens und der Herzegowina Unterwerfungs-Anerbieten an Oesterreich 1737–1739, Wien 1880.

Langer J., Serbien unter der kaiserlichen Regierung 1717–1739, Wien 1889.

Lapandić D., Bitke za Balkan, Beograd 2013.

Lewis B., Narodziny nowoczesnej Turcji, trans. K. Dorosz, Warszawa 1972.

Lis-Wielgosz I., O trwałości znaczeń. Siedemnastowieczna literatura serbska w służbie tradycji, Poznań 2013.

Lis-Wielgosz I., Władza i rodowód. O wizerunku władcy w staroserbskiej literaturze, „Poznańskie Studia Slawistyczne”, vol. V (2013), s. 177–178.

Lis-Wielgosz I., Władza turecka i strategie jej opisu w piśmiennictwie staroserbskim (na przykładzie krótkich form literackich – zapisów), „Balcanica Posnaniensia. Acta et studia”, vol. XXI (2014), s. 40–41.

Maciszewski J., Historia powszechna. Wiek Oświecenia, Warszawa 1997.

Malcolm N., Kosovo. A short history, London 1998.

Mano-Zisi K., Pisar jeromonah Danil u manastiru Šudikovi, „Arheografski prilozi”, vol. XXIX–XXX (2007–2008), s. 267–298.

Markiewicz M., Historia Polski 1492–1795, Kraków 2005.

Marković P., Zemun od najstariji vremena pa do danas, Zemun 2004.

Mikulski K., Wijaczka J., Historia powszechna. Wiek XVI–XVIII, Warszawa 2012.

Mirković M., Pravni položaj i karakter srpske crkve pod turskom vlašću (1459–1766), Beograd 1965.

Mironska-Hristovova V., Relaciite megu Visokata Porta i Ohridskata archiepiskopija vo 18 v. (pričini za približuvanje i oddeluvanje), „Slavia Meridionalis”, vol. XI (2011), s. 321–337.

Mladenović A. Slavenosrpski jezik. Studije i članci, Novi Sad 1989.

Morabito R., Tradizione e innovazione linguistica nella cultura serba del XVIII secolo, Cassino 2001.

Naumow A., Berło innowiercy, [in:] Obraz kapłana, wodza, króla w kulturach słowiańskich, ed. T. Dąbek-Wirgowa, A. Z. Makowiecki, Warszawa 1998, s. 15–21.

Nazewnictwo Geograficzne Świata. Europa, vol. XI, Warszawa 2009.

Nekrasov G., Rol’ Rossii v ievropiejskoj mieždunarodnoj politikie 1725–1739 gg., Moskva 1976.

Opis jeograficzny i statystyczny Węgier, Siedmiogrodu i Kroacyi i pogranicza wojskowego, Warszawa 1849.

Orzeł J., [rec:] R. Koselleck, Semantyka historyczna, wybór i oprac. H. Orłowski, trans. W. Kunicki, Poznań 2001 [=Poznańska Biblioteka Niemiecka], ss. 568 – „Klio. Czasopismo Poświęcone Dziejom Polski i Powszechnym”, vol. XI (2008), s. 163–166.

Pamuk Ş., A monetary History of the Ottoman Empire, Cambridge 2000.

Pavlović M., Forsirana ili autonomna modernizacija? Osmanske reforme u XVIII v. u kontekstu evropskih uticaja, „Istraživanja”, vol. XXII (2011), s. 185–204.

Pavlović M., Nizam-iCedid – jedan neuspeo pokušaj modernizacije Osmanskog Carstva, [in:] Vojvođanski prostor u kontekstu evropske istorije. Zbornik radova, ed. V. Gavrilović, Novi Sad 2012, s. 211–222.

Pavlowitch S., Historia Bałkanów (1804–1945), trans. J. Polak, Warszawa 2009.

Pecinjački S., Podaci o uređenju srbijanske milicije 1728/1729. godini, „Zbornik Radova Narodnog Muzeja u Čačku”, vol. VII (1976), s. 149–186.

Perović N., Danilo Ljubotina, episkop karlovačko-primorski, [in:] Srpski Biografski Rečnik, vol. V, Novi Sad 2011, s. 716–717.

Petković S., Petrova crkva kod Novog Pazara, „Narodna Starina”, vol. II (1922), s. 121.

Petković S., Petronijecić R., Drvorezi i bakrorezi Muzeja Srpskie pravoslavne crkve u Beogradu, Beograd 2006.

Petrović R., Pleme Kuči 1684–1796, Beograd 1981.

Petrović H.R., Ugrebani zapisi Arsenija IV (Jovanovića-Šakabente), mitropolita raškog i patrijarha u Sopoćanima, Pećkoj patrijaršiji, Gračanici, Dečanima i Krčimiru, „Sveske Matice Srpske. Građa i Prilozi za Kulturnu i Društvenu Istoriju”, vol. XIV (2009), s. 9–10.

Piper P., Uvod u slavistiku 1, Beograd 2009.

PN-ISO 9:2000. Transliteracja znaków cyrylickich na znaki łacińskie.

Podhorodecki L., Jugosławia. Zarys dziejów, Warszawa 1979.

Političeskie i kul’turnyie otnošienija Rossii s jugoslavjanskimi zemljami v XVIII v. Dokumienty, Moskva 1984.

Popović D., Beograd u XVIII v. (od 1718–1739), Beograd 2011.

Popović D., Srbi u Budimu, Beograd 1952.

Popović D., Srbi u Vojvodini (od Karlovačkog mira 1699 do Temišvarskog sabor 1790), vol. II, Novi Sad 1959.

Popović D., Srbija i Beograd od požarevačkog do beogradskog mira (1718–1739), Beograd 1950.

Popović M., Projekti Nikole Doksata de Moreza za rekonstrukciju beogradskih utvrđenja 1726–1725 godine, „Godišnjak grada Beograda”, vol. XXX (1983), s. 38–55.

Popović M., Ristović M., Timotijević M., Istorija privatnog života u Srba od srednjeg veka do savremenog doba, Beograd 2011.

Privatni život u srpskim zemljama u osvit modernog doba, ed. A. Fotić, Beograd 2005.

Prostorno planiranje u jugoistočnoj Evropi (do drugog svetskog rata), ed. B. Miljkocić-Katić, Beograd 2011.

Radonić J., Rimska kurija i južnoslovenske zemlje od XVI do XIX v., Beograd 1950.

Raić J., Istorija katihizma pravoslavnih Srbalja u cesarskim državama, Pančevo 1883.

Rajić J., Istorija raznych slavenskich narodov naipače Bolgar, Chorvatov i Serbov, vol. IV, Vienna 1795.

Regele O., Der österreichische Hofkriegsrat (1556–1848), Wien 1949.

Reychman J., Historia Turcji, Wrocław 1973.

Roider K., Futile Peacemaking: Austria and the Congress of Niemirov, „Austrian History Yearbook”, vol. XII–XIII (1976–1977), s. 95–116.

Roider K., The Reluctant Ally: Austria’s Policy in the Austro-Turkish War, 1737–1739, Baton Rouge 1972.

Romanowska J., Stematografija Hristofora Žefarovicia jako dokument kulturowych i narodowych dążeń Serbów w pierwszej połowie XVIII w., „Adeptus. Pismo humanistów”, vol. IV (2014), s. 22–34.

Rostworowski E., Historia powszechna. Wiek XVIII, Warszawa 2009.

Ruvarac D., Aleksije Andrejević, episkop kostajnički, „Srpski Sion”, vol. XV (1905), s. 133–136.

Ruvarac D., Mojsije Petrović, mitropolit beogradski (1713–1730), „Spomenik SKA”, vol. XXXIV (1898), s. 84.

Ruvarac D., Narodni sabor od 1744. Prilog za istoriju srpskih sabora, „Srpski Sion”, vol. XIII (1903), s. 526–530.

Ruvarac D., O prelazu vladike niškog Georgija Popovicia na ovu stranu, „Srpski Sion”, vol. XVI (1906), s. 538.

Ruvarac D., Opis Vršačko-sebeške eparhije od 1713. godine, Sremski Karlovci 1924.

Ruvarac D., Pisma studeničkih kaluđera, „Srpski Sion”, vol. XIV (1904), s. 665.

Ruvarac D., Ruvarac I., O eparhiji pečujsko-mohačko-sečujsko-sigetskoj od 1695 do 1733., Sremski Karlovci 1922.

Ruvarac D., Srpska mitropolija Karlovačka oko polovine XVIII v., Sremski Karlovci 1901.

Ruvarac I., O katalozima pećkih patrijarha, „Glasnik Srpskog Učenog Društva”, vol. XLVII (1879), s. 275.

Ruvarac I., Povelja patrijarha Mojseja dana raškom mitropolitu Arseniju Jovanoviću, „Spomenik SKA”, vol. XXXIV (1900), s. 122.

Ruvarac I., Raški episkopi i mitropoliti, „Glas Srpske Kraljevske Akademije”, vol. LXII (1901), s. 35–37.

Rychlík J., Mezi Vídní a Cařihradem. Utváření balkánských národů, Praha 2009.

Sajkowski W., Obraz ludów bałkańskiego wybrzeża Adriatyku we Francji epoki Oświecenia, Poznań 2013.

Šalipurović V., Nekoliko podataka o knezovima u Prijepoljskom i Pljevaljskom kadiluku (od 1677. do 1759. godine), „Zbornik Radova Etnografskog Instituta”, vol. XI (1981), s. 33–35.

Seoba u sporovima, ed. Lj. Andrić, Novi Sad 1991.

Serwański M., Historia powszechna. Wiek XVI–XVIII, Poznań 2001.

Shaw S., Historia Imperium Osmańskiego i Republiki Tureckiej (1280–1808), vol. I, trans. B. Świetlik, Warszawa 2012.

Simeonović-Čokić S., Srpske privilegije, [in:] Vojvodina II. Od Velike Seobe (1690) do Temišvarskog Sabora (1790), Novi Sad 1940, s. 48–85.

Simić V., Za ljubav otadžbine. Patriote i patriotizami u srpskoj kulturi XVIII v. u Habzburškoj monarchiji, Novi Sad 2012.

Širokorad A., Turcija. Pjat’ viekov protivostojanija, Moskva 2009.

Skerlić J., Srpska knjižernost u XVIII v., Beograd 1966.

Skibiński M., Europa a Polska w dobie wojny o sukcesję austryacką w latach 1740–1745, vol. I–II, Kraków 1912–1913.

Školski istorijski atlas, ed. R. Novaković, Beograd 1977.

Školski istorijski atlas, ed. Ž. Škalamera, Beograd 1987.

Školský atlas československých dejín, Bratislava 1981.

Skowronek J., Tanty M., Wasilewski T., Słowianie Południowi i Zachodni. VI–XX w., Warszawa 2005.

Slijepčević Đ, Istorija srpske pravoslavne crkve, vol. I, Beograd 1991.

Smith A.D., Etniczne źródła narodów, trans. M. Głowacka-Grajper, Kraków 2009.

Solov’iev S., Istorija Rossii s drievniejšyh vriemien (1725–1740), vol. X, Moskva 1963.

Srbija i susedne zemlje na starim geografskim kartama, ed. D. Srejović, Beograd 1991.

Srpska Mitropolija karlovačka oko polovine XVIII. v. po arhivskim spisima, ed. D. Ruvarac, Sremski Karlovci 1902.

Srpska Pravoslavna Crkva (1219–1969). Spomenica o 750-godišnjici autokefalnosti, ed. R. Veselinović, Beograd 1969.

„Srpski Sion”, vol. XIII–XVII (1903–1907).

Stanojević G., Crna Gora pred stvaranje države (1773–1796), Beograd 1962.

Stanojević G., Mitropolit Vasilije Petrović i njegovo doba (1740–1766), Beograd 1978.

Stanojević G., Vasić M., Istrija Crne Gore od početka XVI do kraja XVIII v., vol. III–1, Titograd 1975.

Stein M., Guarding the Frontier Ottoman Border Forts and Garrisons in Europe, London–New York 2007.

Stevanović M., Patrijarh Arsenije III Čarnojević i Velika Seoba Srba, Beograd 2006.

Stojančević V., Presek kroz istoriju srpskih seoba od XIV do početka XVIII v., „Zbornik Matice Srpske za Istoriju”, vol. XLI (1990), s. 21.

Sućeska A., Bune seljaka muslimana u Bosni u XVII i XVIII stoljeću, [in:] Oslobodilački pokreti jugoslovenskih naroda od XVI v. do početka prvog svetskog rata, ed. D. Milić, Beograd 1976, s. 69–98.

Šug’r P., Jugoiztočna Evropa pod osmansko vladičestvo 1384–1804, Sofija 2003.

Sujecka J., O pojęciu naród w bałkańskim kontekście kulturowym, „Slavia Meridionalis”, vol. VII (2007), s. 159–160.

Šul’man E., O pozicyi Rossii v konfliktie s Turcyej v 1735–1736 gg., „Balkanskij Istoričeskij Sbornik”, vol. III (1973), s. 5–61.

Šuletić N., Berat patrijarha Kalinika I, „Zbornik Matice Srpske za Istoriju”, vol. LXXXIII (2011), s. 102.

Šuletić N., Kolasijska eparhija i njene starešine u turskim poreskim knjigama (1662–1766), „Srpske Studije”, vol. III (2012), s. 151–182.

Šuletić N., Podaci o beratima arhijereja Pećke i Ohridske arhiepiskopije u defteru prihoda Kancelarije crkvenih mukata (BOA, KK 2542-33), „Srpske Studije”, vol. I (2010), s. 177–193.

Svirčević M., Migracje u Srbiji XVIII v. i ustanove patrijarhalnog društva, „Glasnik Etnografskog Instituta SANU”, vol. LII (2004), s. 314.

Szelągowska K., O najnowszych badaniach przednowoczesnych narodów, „Przegląd Historyczny”, vol. CV/3 (2014), s. 467–486.

Szymańska M., Poetyka mitologizowania w powieści Miloša Crnjanskiego Seobe, [in:] Obraz kapłana, wodza, króla w kulturach słowiańskich, ed. T. Dąbek-Wirgowa, A. Z. Makowiecki, Warszawa 1998, s. 107–114.

Tibor P., Diplomatska aktivnost Ferenca Rakocija II, „Istraživanja”, vol. XV (2004), s. 155–169.

Timotijević M., Rađanje moderne privatnosti. Privatni život Srba u Habzburškoj monarhiji od kraja 17. do početka 19. v., Beograd 2006.

Točanac I., Beogradska i Karlovačka mitropolija – proces ujedinjenja (1722–1731), „Istorijski Časopis”, vol. LV (2007), s. 201–217.

Točanac I., Opšte narodni tutori, „Mešovita Građa/Miscellanea”, vol. XXVIII (2007), s. 7–20.

Točanac I., Parohije i sveštenstro Gornjokarlovačke eparhije 1772. godine: II – Banska krajina, „Mešovita Građa/Miscellanea”, vol. XXXIV (2013), s. 131–147.

Točanac I., Pet pisama Karlovačkog mitropolita Vićentija Popovića iz 1719. godine, „Mešovita Građa/Miscellanea”, vol. XXIV (2005), s. 19–29.

Točanac I., Srpski narodno-crkveni sabori (1718–1735), Beograd 2008.

Točanac-Radović I., Bačka eparhija u drugoj polovini XVIII v.: reformisanje mreže parohija, „Zbornik Matice Srpske za Istoriju”, vol. LXXXVII (2013), s. 87–108.

Točanac-Radović I., Nastanak i razvoj institucije srpsko-crkvenog sabora u Karlovačkoj mitropoliji u 18. v., [in:] Tri veka Karlovačke mitropolije (1713–2013), ed. D. Mikavica, Novi Sad 2014, s. 127–144.

Točanac-Radović I., Parohije i sveštenstro Gornjokarlovačke eparhije 1772. godine: I – Karlovački generalat, „Mešovita Građa/Miscellanea”, vol. XXXIII (2012), s. 183–197.

Točanac-Radović I., Pisma Karlovačko mitropolita Vićentija Popovića iz Beča (1719–1720), „Mešovita Građa/Miscellanea”, vol. XXXI (2010), s. 137–148.

Točanac-Radović I., Problem privilegija u Kraljevini Srbiji, „XVIII Stoleće”, vol. VI (2007), s. 173–185.

Točanac-Radović I., Rezolucija cara Karola VI iz 1720. godine, „Mešovita Građa/Miscellanea”, vol. XXXII (2011), s. 243–254.

Tomović G., Župa Budimlja, „Mileševski zapisi”, vol. V (2002), s. 149.

Tönnies F., Wspólnota i stowarzyszenie. Rozprawa o komunizmie i socjalizmie jako empirycznych formach kultury, trans. M. Łukasiewicz, Warszawa 1988.

Tri veka Karlovačke mitropolije 1713–2012. Zbornik radova sa naučnog skupa Sremski Karlovci 1. novembar 2013, ed. D. Mikavica, D. Njegovan, Novi Sad 2014.

Tričković R., Beogradski paaluk 1687–1739, Beograd 2013.

Tričković R., Čitlučenje u Beogradskom pašaluku u XVIII v., „Zbornik Filozofskog Fakulteta”, vol. XI/1 (1970), s. 525–549.

Tričković R., Leskovac u XVIII v. (1683–1804), „Leskovački Zbornik”, vol. XI (1971), s. 8–9.

Tričković R., Srpska crkva sredinom XVII v., „Glas SANU”, vol. CCCXX (1980), s. 149.

Tričković R., Srpski patrijarh Kalinik I. druga obnova Pećke patrijaršije, „Istorijski Časopis”, vol. XXXIX (1992), s. 87–117.

Tschuppik K., Maria Teresa. Historia panowania, trans. A. Zawadzki, Kryspinów 2004 (reprint).

Velić B., Zdravstrena kultura Sremskih Karlovaca, Novi Sad 2014.

Veselinović R., Istorija srpske pravoslavne crkve sa narodnom istorijom, knj. I (1219–1766), Beograd 1966.

Veselinović R., Srbija pod austrijskom vlašću 1718–1739, [in:] Istorija srpskog naroda, vol. IV–1, Beograd 1986, s. 149.

Vitković G., Izveštaj Maksima Ratkovića, eksarha beogradskog mitropolita 1733, „Glasnik Srpskog Učenog Društva”, vol. LVI (1884), s. 218–219.

Vocelka K., Österreichische Geschichte 1699–1815. Glanz und Untergang der höfischen Welt, Wien 2004.

Vuković S., Srpski jerarsi od devatog do dvadesetog v., Novi Sad 1996.

Vuksan D., Pisma pećkih patrijarha Zećanima, „Zapisi”, vol. XXII (1939), s. 43.

Vuksan D., Rukopisi manastira Pećke patrijaršije, „Zbornik za Istoriju Južne Srbije i Susednih Oblasti”, vol. I (1936), s. 144.

Wereszycki H., Historia Austrii, Wrocław 1986.

Wheatcroft A., The Enemy at the Gate. Habsburgs, Ottomans and the Battle for Europe, New York 2009.

Widzicka M., Semantyka historyczna w ujęciu Reinharta Kosellecka: zarys problematyki, „Historyka”, vol. XL (2010) s. 45–58.

Wójcik Z., Dzieje Rosji 1533–1801, Warszawa 1971.

Zefiq F., 260 godina doseljenja Albanaca Klementinaca u ove krajeve, „Diacovensia”, vol. V (1997), s. 117.

Zielińska Z., Pryncypia rosyjskiej polityki zagranicznej w XVIII-wiecznej Europie (epoka popiotrowa), [in:] Rzeczpospolita-Europa. XVI–XVIII w. Próba konfrontacji, ed. M. Kopczyński, W. Tygielski, Warszawa 1999, s. 205.

Zieliński B., Serbowie na ziemi, „Tygiel Kultury”, vol. VII–IX (2003), s. 6–13.

Zieliński B., Serbska powieść historyczna. Studia nad źródłami, ideami i kierunkami rozwoju, Poznań 1998.

Zirojević O., Islamizacija na južnoslovenskom prostoru. Dvoverje, Beograd 2003.

Zirojević O., Manastiri u svetlu turskih popisa, „Saopštenja”, vol. XX/XXI (1988/1989), s. 231–235.

Zirojević O., Posedi manastira u Skadarskom sandžaku, Novi Pazar 1997.

Zirojević O., Srbija pod turskom vlašću (1450–1804), Beograd 2007.

Zirojević O., Turci u Podunavlju. Deo 1, Pančevo 2008.

Zirojević O., Turci u Podunavlju. Drugi deo, Pančevo 2009.

Znamenja Karlovačke mitropolije, ed. D. Davidov, Novi Sad 2007.

Źródła nienawiści. Konflikty etniczne w krajach postkomunistycznych, ed. K. Janicki, Kraków–Warszawa 2009.

Garić G., Beogradska episkopija od 1718. do 1739. godine, Beograd 2009 [Biblioteka Wydziału Filozoficznego Uniwersytetu w Belgradzie, syg. IS MR 311].

Ilić J, Zemun (1739–1787), Beograd 2008 [Biblioteka Wydziału Filozoficznego Uniwersytetu w Belgradzie, syg. IS MR 308].

Perović N., Život i delatnost Arsenija IV Jovanovića u Osmanskom carstvu (1714–1737) i Habzburškoj monarhiji (1738–1748), Beograd 2013 [Biblioteka Wydziału Filozoficznego Uniwersytetu w Belgradzie, syg. IS MR 327].

Pešalj J., Jugoistočna politika Austrije 1699–1718, Beograd 2008 [Biblioteka Wydziału Filozoficznego Uniwersytetu w Belgradzie, syg. IS MR 298].

Puzović Lj., Nikola Dimitrijević, episkop temišvarski (1728–1744), Beograd 2010 [Biblioteka Wydziału Filozoficznego Uniwersytetu w Belgradzie, syg. IS MR 317].

Šorgić M., Vladika Stefan Ljubibratić (1687–1737), Beograd 2010 [Biblioteka Wydziału Filozoficznego Uniwersytetu w Belgradzie, syg. IS MR 316].

Šuletić N., Pećka patrijaršija krajem XVII i početkom XVIII v., Beograd 2007 [Biblioteka Wydziału Filozoficznego Uniwersytetu w Belgradzie, syg. IS MR 299].

Tanić D., Rusija i Srpska Pravoslavna Crkva, Beograd 2002 [Biblioteka Wydziału Filozoficznego Uniwersytetu w Belgradzie, syg. IS MR 246].

Točanac-Radović I., Reforma Srpske pravoslavne crkve u Habzburškoj monarhiji za vreme vladavine Marije Terezije i Josifa II (1740–1790), Beograd 2014 [Biblioteka Wydziału Filozoficznego Uniwersytetu w Belgradzie, syg. IS DD 251].

Truszczyńska P., Serbskie drzeworyty i miedzioryty doby baroku. Hristofor Žefarović – między obrazem a słowem [Archiwum Uniwersytetu Łódzkiego, Akta Osobowe Studentów, syg. 134/237].

Pobrania

Dane do pobrania nie są jeszcze dostępne.